Mišja groznica u jezivom porastu – kako se možete zaštititi? - napravivrt.hr
Ova mrežna stranica koristi kolačiće.
Kolačiće koristimo kako bismo vam omogućili nesmetano i prihvatljivo korisničko iskustvo. Daljnjom uporabom ove mrežne stranice suglasni ste s našom politikom kolačića.

Internet kolačići (Cookie)

Što su to kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke u koje se upišu podatci o posjetu mrežnoj stranici.

Kolačići olakšavaju i pojednostavnjuju interakciju između korisnika i mrežne stranice. Oni omogućavaju mrežnoj stranici da zapamti individualne preferencije i aktivnosti i na taj način štede vrijeme i doprinose učinkovitijem i korisniku prihvatljivijem pretraživanju.

Razloga za uporabu kolačić je više a kao prvi njihova je sposobnost pohranjivanja podataka o stanju pojedine mrežne stranice (izbor jezika, broj prikazanih rezultata, veličina fonta, itd.). Pored toga, oni olakšavaju izvođenje servisa (registracija, sadržaj košarice za kupovanje, prijava na e-novosti, gledanje videa, itd.) i prikupljanje informacija o navikama mrežnih korisnika (broj posjeta, sadržaj zanimljiv korisnicima, itd.). Sve ovo pomaže poboljšanju korisnikovog iskustva kao i procjeni učinkovitosti dizajna mrežne stranice.

Nijedan od kolačića upotrijebljen na našim mrežnim stranicama ne prikuplja informacije koje bi otkrivale vaš osobni identitet.

U želji da budemo potpuno otvoreni, izradili smo listu svih kolačića koje upotrebljavamo kao i njihovu svrhu. Imajte na umu da ste pri daljnjoj uporabi ovih mrežnih stranica suglasni s uporabom popisanih kolačića.

Koji se cookieji upotrebljavaju na ovoj stranici?

Nužno potrebni kolačići:

Kolačići nam pomažu na odgovarajući način prikazati sadržaje, omogućavaju djelovanje obrazaca, košarice i drugih bitnih elemenata mrežne stranice.
Ovakvi kolačići su aktivni samo za vrijeme trajanja sesije.
Primjer upotrijebljenih kolačića: ASP.NET_SessionId

Google

Google koristi kolačiće za pohranjivanje omiljenih korisničkih postavki, izbora verzije jezika, br. prikazanih posjeta i vrijednosti, prikaz informacija na Googlovim mapama i mnogih drugih funkcionalnosti i usluga ovog mrežnog giganta.
Više >>

Google Analytics

Google Analytics je usluga mrežnog analiziranja. Nudi nam informacije o ponašanju korisnika na našim mrežnim stranicama i time nam pomaže stvoriti bolje korisničko iskustvo, prikazati relevantan sadržaj, itd. Kod pregledavanja tih podataka osobno ste neprepoznatljivi.
Životni vijek ovih kolačića iznosi do 2 godine.
Primjer upotrijebljenih kolačića: _ga, __utma, __utmb,__utmc, __utmz in __utmv.
Više >>

Youtube

Usluga YouTube upotrebljava se za prikazivanje video snimaka, a kolačići se koriste za bilježenje podataka o pregledavanju, pohranjivanje korisničkih postavki, prikaz relevantnih video snimaka, itd.
Ovaj način može postaviti kolačiće na vašem računalu, ako kliknete na YouTube video-player ali YouTube neće pohraniti osobno prepoznatljivu informaciju za reprpdukciju umetnutih videa koristeći način pojačane privatnosti.
Životni vijek ovih kolačića iznosi do 10 godine.
Primjer upotrijebljenih kolačića: Visitor_info1_Live, Use_Hitbox, SID, LOGIN_INFO, use_hotbox, PREF, SSID, HSID, watched_video_id_list, __utma, __utmz, demographics, VISITOR_INFO1_LIVE
Više >>

Facebook

Kolačići usluge Facebook personaliziraju iskustvo zajedničkog korištenja jer omogućavaju prijavu i jednostavnu interakciju s društvenim mrežama i bilježe broj dijeljenja, lajkova, komentara.
Životni vijek ovih kolačića iznosi do 5 godine.
Primjer upotrijebljenih kolačića: act,locale, lu, datr, csm
Više >>

Kako omogućiti ili onemogućiti kolačiće?

Kolačiće ne ćemo nikako upotrebljavati za prikupljanje vaših osobnih podataka. Ako želite, možete promijeniti postavke o uporabi kolačića u pretraživaču svojeg računala ili mobilnog uređaja.

Većina modernih pretraživača omogućava vam da prihvatite ili odbijete sve kolačiće, prihvatite ili odbijete samo određene vrste kolačića ili primite upozorenje kada mrežna stranica želi pohraniti kolačić na vašem uređaju. Uz to, možete izbrisati i kolačiće koje je pretraživač već pohranio na vašem uređaju.

Upozoravamo vas da u slučaju isključivanja cookieja sve funkcionalnosti mrežnih stranica možda ne će djelovati jednako učinkovito, upozorenje o uporabi kolačića prikazat će se kod svakog posjeta, a to će dugoročno negativno utjecati na vaše korisničko iskustvo.

Postupak promjene postavki kolačića različit je u svakom pretraživaču. Informaciju o tome možete potražiti pomoću funkcije “Help”, posjetivši www.aboutcookies.org koja daje pojedinosti o promjeni postavki kolačića u svim modernim pretraživačima ili nas kontaktirajte putem e-pošte.

Kolačići Google Analytics, DoubleClick i AddThis mogu se onemogućiti pomoću uputa koje se nude preko donjih uputa:
Google Analytics: https://tools.google.com/dlpage/gaoptout?hl=en
Double Click: http://www.google.com/policies/technologies/ads/
AddThis: http://www.addthis.com/privacy/opt-out-saved#.UbmBr6zDCZd

Obrada osobnih podataka koje unosite u obrasce na mrežnoj stranici i pretplati na e-novosti

Podatci koje upišete u obrasce na mrežnoj stranici koriste se isključivo za slanje poruke (upita, rezervacija, kupnje, itd.) ili tražene usluge. Vaši su podatci zaštićeni, skriveni su trećim stranama i ne koriste se za bilo kakve druge namjene izvan gore opisanih.

S prijavom na e-novosti suglasili ste se da se vaša adresa elektronske pošte može upotrijebiti kako bi vas se obavijestilo o novim uslugama/proizvodima. Možete se odjaviti u bilo koje vrijeme tako da u poslanoj e-poruci kliknete na označenu vezu za odjavu.

Više informacija o cookiejima nudi se i u smjernicama pružatelja informacijskih usluga (Information Commissioner’s Guidelines)

Search
Search

Mišja groznica u jezivom porastu – kako se možete zaštititi?

14. 6. 2021

Ove godine našem zdravlju prijeti ne samo korona, već i mišja groznica. Ovu akutnu zaraznu bolest (stručno hemoragična groznica s renalnim sindromom – HMRS) uzrokuju hantavirusi koji u prirodnim žarištima cirkuliraju uglavnom među glodavcima poput miševa, voluharica i štakora.

Povećani broj bolesti obično je povezan s povećanim brojem glodavaca. Kako bismo spriječili mogući izvori zaraze i prekomjerno razmnožavanje štetnika, također je važno redovito suzbijati miševe i štakore u kući.

2021. godina rekordna je po broju zaraženih mišjom groznicom

Posljednjih mjeseci stručnjaci ponovno upozoravaju na opasnost od zaraze mišjom groznicom (Izvor: HZZJZ).

Obično se svake godine prijavi samo nekoliko desetaka slučajeva, a veća izbijanja su otkrivena:

  • 2014. godine, kada se tijekom cijele godine zarazilo 209 osoba,
  • 2017. godine, kada se zarazilo 389 osoba, i
  • 2019. godine, kada su se zarazile 197 osobe.

Kao što rječito pokazuje graf s desne strane, broj oboljelih ove se godine znatno povećao – samo u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 130 infekcija.

Razlog povećanog broja zaraza su uvjeti za preživljavanje i razmnožavanje glodavaca.

Mišja se groznica obično javlja u proljetno-ljetnim, a u manjoj mjeri u jesenskim mjesecima. Često je povezana s vrtlarenjem, poljskim radom, aktivnostima na otvorenom, rekreacijom i čišćenjem mjesta na kojima su vidljivi tragovi i/ili izmet glodavaca (čišćenje tavana, podruma).

Češće se javlja u ruralnim područjima, ali moguća je i u gradovima gdje glodavci izmetom kontaminiraju predmete i hranu u podrumima i skladištima.

Simptomi mišje groznice

Ljudi su slučajni domaćini virusa. Bolest se prenosi s glodavaca na ljude udisanjem virusa preko izmeta i mokraće zaraženih glodavaca. Izlučevine također zaraze hranu, vodu i okoliš. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Vrijeme od infekcije do pojave znakova bolesti je 2 - 4 tjedna, a bolest se može odvijati u nekoliko faza. U početku se prije svega pojavljuju visoka temperatura sa zimicom, jaka glavobolja, jaki bolovi u lumbalnom predjelu i trbuhu.

Pacijenti imaju bolne oči, s crvenilom na licu i očnim spojnicama. U slučajevima teške bolesti, nakon nekoliko dana visoke temperature pojavljuju se krvarenja na koži i sluznici te znakovi zatajenja bubrega, što znači da je izlučivanje mokraće znatno smanjeno te da u mokraći ima proteina i krvi.

Pacijenti trebaju bolničko liječenje. Oporavak traje tjednima ili mjesecima. Još nema cjepiva protiv ove bolesti. Smrtnost od bolesti je 5 – 15%.

Potrebno je odmah djelovati!

Ljudi se zaraze radeći na polju ili u vrtu, u prostorima gdje se nalaze zaraženi glodavci i konzumirajući zaraženu hranu.

Prevencija je sprječavanje pristupa glodavcima u podrum, smočnice, provođenje deratizacije, dezinfekcija površina onečišćenih izmetom i urinom, upotreba zaštitnih maski za zaštitu dišnih putova prilikom čišćenja prostorija.

Budući da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka, već samo sa životinje na čovjeka, uglavnom udisanjem osušenih izlučevina glodavaca, najvažnija je mjera smanjiti kontakt s glodavcima i njihovim izmetima.

Važni su pooštrena deratizacija i suzbijanje glodavaca. Bolest prenose samo zaraženi glodavci u područjima gdje je bolest dokazana, s povećanjem njihovog broja iz različitih razloga mogućnost se još više povećava.

Ako u prostoru nađemo mrtve miševe ili njihov izmet, najprije temeljito prozračimo prostor i ne zadržavamo se u njemu tijekom provjetravanja. Zatim dezinficiramo površine na kojima se nalazi izmet ili poginuli miševi.

Tijekom rada koristimo rukavice od lateksa. Nakon dezinfekcije i uklanjanja izmeta i uginulih glodavaca, neophodno je prostor i površine mokro očistiti, a ruke temeljito oprati. Pritom je vrlo važno paziti da ne dižemo prašinu.

Presudna je učinkovita zaštita od prenositelja zaraze

Za suzbijanje miševa i štakora preporučujemo upotrebu rodenticidnih mamaca Ratimor koji su dostupni u dva oblika.

Ratimor mekani mamac

Ratimor mekani mamac izuzetno je sočan mamac i glodavci mu jednostavno ne mogu odoljeti. Dokazano je da je najjestiviji mamac na tržištu i učinkovit čak i kada je na raspolaganju dovoljno druge hrane. Pogodan je za sve unutarnje –stambene prostore, kao i za smočnice, podrume, spremišta za bicikle i skladišta.

Ratimor Parafinski blokovi

Ratimor Parafinski blokovi nešto su tvrđi i sadrže izvrsne sastojke koji privlače sve glodavce – izuzetno su učinkoviti i za štakore. Zbog svog sastava korisni su i u vlažnim prostorijama (kao što su staje, vlažna skladišta, kanalizacijski i šahtovi  za otpadne vode, ...) te u okolici zgrada.

Oba oblika mamca omogućuju djelovanje već nakon jednog gutanja. Kako bismo postigli još veću učinkovitost, mamci imaju zakašnjelo djelovanje (čak do 4 dana), jer samo na taj način glodavci loše osjećanje ne povezuju s mamcima.

Mamci se postavljaju pored zidova uz koje se kreću spomenuti štetnici sve dok mamce više ne treba dodavati, što znači da štetnika više nema (ili više ne posjećuju to mjesto). Sadrže i gorko averzivno sredstvo koje izaziva povraćanje prilikom gutanja.

Kako vas mišja groznica ne bi iznenadila:

  • Pravilno zaštitite svu hranu odnosno čuvajte ju na višim policama.
  • Ne bacajte hranu i ostatke u običnu kantu za smeće jer to može privući mnoge životinje i glodavce.
  • Ne dirajte mrtve životinje - ako ih pronađete.
  • Ne pijte vodu s izvora u prirodi.
  • Ne ležite na golom tlu.
  • Za vrlo prašnjave radove (piljenje drva, metenje, ...) koristite zaštitnu masku, istu kao i za metenje smočnica.
  • Ne gladite životinje! Divlje životinje u pravilu bježe od ljudi. Ako je životinja hrabra i priđe čovjeku čak i danju (iako je noćna životinja - miševi, lisice ...), velika je vjerojatnost da je životinja zaražena jednom od zaraznih bolesti (mišja groznica, bjesnoća ...).
  • Ako primijetite znakove infekcije, odmah posjetite liječnika. Odredit će pregled urina, stolice i krvi i tako, na temelju rezultata analiza, u kratkom vremenu postaviti dijagnozu. Ako se bolest brzo otkrije, liječenje je kraće i učinkovitije.

  • KAKO ZAŠTITITI ZIMNICU OD GLODAVACA?
    30.09.2020
    Krajem ljeta vrlo često poljski miševi i štakori traže utočište u kućama za stanovanje ili u kućama za odmor. Opasnim glodavcima zamiriše naša zimnica i smjesta se pozovu u naše domove.
  • BEZBRIŽNO NA VRT I U PRIRODU UZ  EFFECT PROTECT REPELENTE
    04.06.2021
    Uživanje u prirodi u ljetnim danima mogu nam upropastiti komarci s bolnim ubodima i jakim svrbežom, odnosno krpeljima, koji također postaju sve opasniji i u našoj zemlji.
  • KUHINJSKI MOLJCI - NEŽELJENI GOSTI U NAŠEM DOMU
    14.10.2020
    Gusjenice moljaca uzrokuju značajnu štetu na hrani. Napadnuta hrana je kontaminirana kukuljicama, među kojima su i izlučevine, ostaci štetnika i ovoji jaja. Takva hrana je higijenski neispravna, zbog toga nije za jelo!