Opasnost od zaraženih krpelja
Prekrasni sunčani dani pozivaju nas u prirodu; u šetnju lijepim cvjetnim livadama ili kroz šumu privlačnim šumskim stazama. A tamo je puno krpelja koji u zasjedi čekaju prolazak svog domaćina. Ako krpelji nisu zaraženi, nisu nam opasni, ali nažalost to nije uvijek slučaj.
U prirodi krpelji radije borave u vlažnim listopadnim šumama s gustim grmastim zelenilom. Čekaju svoje žrtve u i penju se na njih. Pri tome pronalaze mjesto gdje je koža mekša i prokrvljena, na primjer iza ušiju, ispod pazuha, na preponama, zapešća, vlasište, gležnjevi ili stopala. Budući da slina krpelja ima anestetički učinak, ubod se ne osjeća.
Krpelji mogu na ljude i životinje prenijeti uzročnike različitih bolesti. Najčešće su to Lajmska bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa Uz to mogu prenijeti i više patogena kao što su virus KME i Borrelia, što rezultira miješanim infekcijama. Virusom krpeljnog meningoencefalitisa mogu se zaraziti i domaće životinje, na primjer koze, ovce i krave.