Rezidba kivija u fazi mirovanja
19. 12. 2018
Kivi je relativno nova voćna vrsta i uobičajeno se uzgaja u krajevima sa
blagom klimom iako se u zadnje vrijeme sadi i na kontinentu. Razlika u uzgoju su
temperaturni uvjeti koji se razlikuju u mediteranskom i kontinentalnom dijelu
Hrvatske. Aktinidija, ili kivi, pomalo je neobična voćka podrijetlom iz Kine, a
poput vinove loze je penjačica, te joj treba postaviti potporanj i rezidbom i
savijanjem usmjeriti je tako da ne bude pregusta te da dobro rodi. Još prije
sadnje treba postaviti armaturu od čvrstih stupova i žice koju što ćemo je
vezati.
U primorju kivi vrlo rano kreće s vegetacijom i primjenjuje se slična
agrotehnika kao i na vinovoj lozi. Rezidba je jedna od bitnih faktora
agrotehnike, a važno je kada ju obaviti.
Ukoliko zakasnite sa rezdibom potencirate suzenje, stoga požurite sa
zimskom rezidbom. Poznavanje rezidbe je vrlo važno prvenstveno zbog formiranja
uzgojnog oblika, a kasnije zbog regulacije rasta i rodnosti.
U uzgoju kivija primjenjuju se pergole i višeetažni kordonci. Kod kivija razlikujemo dvije vrste pupova:
- mješoviti pupovi -
koji daju vegetativne i generativne organe te
- drvne pupove koji
daju samo vegetativne organe.
|
Mješoviti pupovi smješteni su postrani na
jednogodišnjim izbojima te donose rod. Kivi daje rod na izbojima iz mješovitih
pupova..
Zimska rezidba provodi se u fazi
mirovanja ( ovisi o području uzgoja prosinac-veljača), a najpovoljnije vrijeme
rezidbe je 20-30 dana prije početka vegetacije. Rezidba je slična kao i kod
vinove loze (duga rezidba s lucnjem
sa 6-12 pupova) te prigojni reznik na dva pupa.
U vegetaciji se provode tri
zelene rezidbe (travanj, svibanj, nakon cvatnje, a prije intenzivnog rasta
plodova).
Kod pergole je važno
odstraniti izrođene izboje, a rodni se povijaju i vezuju na konstrukciju te
prikraćuju na željeni broj pupova.
Zimi dodajemo organsko
gnojivo Plantella Organik do 1 kg po
biljci , gnojimo udaljeno 50 cm od biljke, a u ožujku i
svibnju dohranjujemo Plantella Specijalnim gnojivom za kivi.