Mrkva - kraljica povrća s najvećom ljekovitom moći
12. 3. 2018
Mrkva
sadrži puno beta karotena, koji je predstupanj vitamina A. Pored vitamina A sadrži još velike količine vitamina B, C, D, E i K. Poboljšava građu kostiju,
jača zube, poboljšava vid, jača srce i žile, poboljšava probavu. Antioksidanti
su najbolje prirodno oružje u borbi protiv raka, umora i starenja.
Mrkva je
najzdravija u obliku svježeg sirovog soka. Ako želimo poboljšati svoje
zdravlje, trebamo popiti barem pola litre takvog soka dnevno. Mrkva čini našu
kožu mekom i glatkom, a dobije i pomalo narančastu boju. Ipak, to nas ne treba
zabrinjavati. Narančasta se boja pojavljuje zbog čišćenje jetre koja pokrene
velike količine soka od mrkve, ali ta boja ubrzo nestane.
Najzdravija je ekološki uzgojena mrkva!
Najzdravija
je mrkva koja je uzgojena u domaćem ekološkom vrtu. Ako iz takve mrkve
iscjedimo sok, sadržavat će velike količine živih organskih bazičnih elemenata,
osobito natrija, kalija, kalcija, magnezija i željeza.
Stoga
mrkva treba naći svoje mjesto u svakom, pa i najmanjem povrtnjaku. Bit će zadovoljna ako ju pustimo rasti u
dubokom, humusnom, rahlom sloju zemlje. Dobro ju je posaditi na gredice na
kojima su lani rasle kupusnjače (kupus, brokula, cvjetača) ili plodovito povrće
(rajčica, paprika ..). Tim je biljkama bilo potrebno puno više hranjivih tvari
nego skromnoj mrkvi pa smo ih obilno gnojili kvalitetnim 100% organskim
gnojivom Plantella Organik.
Ne
žurimo!!!
Sa
sjetvom mrkve moramo pričekati dok se zemlja malo ne ugrije. Ako budemo žurili,
može se dogoditi da mrkva uopće ne proklija ili ćemo morati jako dugo čekati.
Dobri susjedi mrkve su luk, poriluk, grašak, rajčica, radič, rotkvica i salata,
a loši su peršin i celer. Zasijanu površinu prekrijemo slamom ili lišćem da se
zemlja ne bi osušila. Mrkvi su odmah pri sjetvi i u razdoblju debljanja
korijena potrebne veće količine vode, stoga u sušnom razdoblju ne smijemo
zaboraviti zalijevati.
Ako što krene po zlu…
U teško
zbijenom tlu ponekad opazimo da se mrkva rascijepila. Ponekad se dogodi da je
pokoji komadić mrkve izbušen. Tu su na djelu bili štetnici poput žičnjaka,
mrkvine muhe, a u vlažnom je razdoblju svoj doprinos dao i pokoji puž. U cilju
zaštite od raznih štetnika, mrkvu sadimo u miješanim nasadima, npr. u kombinaciji s lukom,a napad ćemo vrlo
učinkovito smanjiti ako među biljke postavimo na kolce prilijepljene Bio Plantella žute ljepljive ploče. Štetnici loše vide pa ih žuta boja već izdaleka
privlači- na našu radost čak i više od nasada slasne mrkve. Tako prevarimo
štetnike i sačuvamo veći dio uroda.
Zdrav i
bogat urod
Mrkvu
tijekom vegetacije dva ili tri puta još malo prihranimo organskim gnojivom na
bazi algi i vitamina, Bio Plantella Vrt i naš je posao gotovo pri kraju.
Odebljalu
naračastu i žutu mrkvu treba još malo i pobrati, oprati i njome se zasladiti,
dok će oni marljiviji pomoću sokovnika pripremiti još zdraviji, ljekovitiji i
slasniji napitak.