Humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, travnjake i saditi cvijeće…

Kompostiranje kao proces počinje već u kuhinji gdje se prikuplja bio-otpad. Ostatke kod pripreme hrane nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu posudu koju praznimo svakodnevno. Što su sitnije izrezani to će se prije pretvoriti u kompost. 

Otpadci moraju biti vlažni, ali ne i mokri. Posudu ne pokrivamo i ne držimo na suncu da bismo izbjegli stvaranje neugodnih mirisa.

Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u zelene - bogate dušikom, i smeđe - bogate ugljikom. U zelenu sirovinu spadaju: sirovi ostaci voća i povrća, taloga od kave i vrećica od čaja, trava, kora krumpira, ljuske jaja, biljni ostaci iz vrta, izmet domaćih životinja biljojeda… U smeđe sirovine spadaju: lišće i suhe biljke, borove iglice, kora drveća, grančice, slama, sijeno, piljevina, papir, pamučne tkanine, uvelo cvijeće, pepeo drvenog ugljena ili drva…

Točan omjer zelenog i smeđeg ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine smeđeg na jednu trećinu zelenog materijala.

Preporučljivo je da kompostište bude na sjenovitom mjestu zaštićenom od vjetra. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma. Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib.

Najjednostavniji način slaganja je na otvorenu hrpu čija visina ne bi smjela biti viša od 1 - 1,5 m promjera oko 1 m. Ukoliko imate veće količine materijala za kompostiranje možete napraviti više hrpa ili jednostavno produžiti hrpu da ne bude šira od jednog metra, a dužina će tada ovisiti o količini materijala za kompostiranje.

Najjednostavniji i najčešći komposter možete napraviti od drvenih letava, možete iskoristiti i neku staru paletu. Dimenzija su najčešće 1m x 1m, odnosno možete ih prilagoditi prema dužinama letvi koje imate na raspolaganju. 

Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog kompostnog materijala kao što su novine ili piljevina.  Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vlage.Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.

Kako bi ubrzali proces razgradnje kompostne hrpe dodajemo Bio Plantella Kompost aktivator.

Ovisno o godišnjem dobu u kojem ste započeli s kompostiranjem i drugim uvjetima, nakon 6 do 12 mjeseci nastaje humus. Zreli kompost je jednolikog izgleda. U njemu se više ne prepoznaju izvorni sastojci od kojih je nastao. Nema mirisa i miriše na šumsku zemlju. Tamnosmeđe je do crne boje. 

Nezreo kompost nije tamne boje, kiselog je mirisa i u njemu se još nalaze ostaci lakše i teže razgradivih sastojaka te mora odležati još neko vrijeme. Takav kompost preokrenemo i prozračimo te pustimo da dozrijeva.