Radič jedemo čitave godine

28. 8. 2019

Od listova radiča, koji je jedna od najmanje zahtjevnih vrsta povrća, možemo pripremiti ukusnu salatu s raznim dodacima tijekom svih godišnjih doba. Po boji lišća ga dijelimo na zelene i crvene sorte. Po obliku ga dijelimo na sorte od kojih ubiremo lišće i one koje formiraju glavice. Ta je namirnica na jelovniku osobito dobrodošla zimi kad je izbor povrća iz kućnog vrta vrlo oskudan. U vrtu sa malo prekrivanja (zaštite) agril folijom može opstati i na niskim temperaturama.

Radiču, koji je u botaničkom srodstvu s cikorijom i endivijom, njegov poseban gorkast okus daje saharid intibin. Iako gorčina ne odgovara svakom ukusu, moramo biti svjesni da pomaže kod čišćenja tijela. Osobito je dobrodošao u prehrani dijabetičara budući da snižava udio šećera u krvi. Uzgoj radiča raširen je osobito u državama Sredozemlja. Ovom su vrstom salate najoduševljeniji Talijani, što dokazuju imena brojnih sorti poput crveno obojane sorte 'Treviški', 'Verona', 'Palla Rossa", zeleni 'Tržaški solatnik', 'Bianco di Milano', 'Pan di zucchero', 'Grumolo verde' te šarene sorte 'Castelfranco', 'Foresto' ili 'Di chioggia'.

Klima i tlo

Radiču kao glede topline nezahtjevnoj vrsti povrća najbolje odgovara umjerena klima iako raste skoro svugdje. Najviše mu odgovaraju sunčani, vinorodni položaji, a sposoban je prilagoditi se velikoj vlazi, ali i suši. Skromniji urod ćemo očekivati samo ako se temperatura na dulje vrijeme popne iznad 30 ^oC ili ako se temperature spuste ispod 2 ^oC.

Radič, koji većinom ima duboko razvijeno korijenje, u pitanju tla ima uglavnom skromne prohtjeve: tako može uspijevati u lakim pjeskovitim, ali i u teškim ilovastim tlima. Obično ga uzgajamo nakon usjeva koje smo gnojili stajskim gnojem, a inače pri pripremi gredice u zemlju na 10 kvadratnih metara rasporedimo 2 kilogram organskog gnojiva Plantella Organik.

Lisnati radič

Za one koji vole mlade, nježne listove primjerice 'Tržaškog' ili 'Goriškog solatnika' od proljeća pa do prvog mraza, preporučujemo da radič zasiju već u ožujku. Sijemo ga plitko u redove (na razdaljinu od oko 10 centimetara) ili na široko, na dubinu nekoliko centimetara. Pri tom ćemo upotrijebiti od 5 do 10 grama sjemenja na kvadratni metar. Nakon što nikne, prvom ćemo se urodu moći veseliti već nakon mjesec i pol dana.

Lišće režemo u razmacima od približno 10 do 14 dana. Ako nakon svakog rezanja gredicu zalijemo, prihranimo tekućim organskih gnojivom na osnovi morskih algi Bio plantella Vrt te povaljamo, za četveročlanu će obitelj biti dovoljno već i ako radič zasijemo na jedan kvadratni metar vrta. Lisnati radič obično na otvorenom prezimi, a da ga pri tom nije potrebno posebno zaštititi tako da na proljeće možemo nastaviti s podrezivanjem, odnosno, vrtanjem novo potjeranih listova.

Glavati radič

Za berbu glavatog radiča u kasnu jesen moramo u drugoj polovici svibnja u ploče za uzgoj zasijati odgovarajuće sorte ('Treviški', 'Verona', 'Palla Rossa', 'Bianco di Milano', 'Pan di zucchero', 'Castelfranco', 'Anivip'…). Dobre ćemo presadnice uzgojiti ako sjetveni supstrat bude svo vrijeme vlažan, a također se preporuča da mu omogućimo blagu sjenu da presadnice ne bi bile izložene previsokim temperaturama. Nakon 4 do 6 tjedana biljke ćemo već moći presaditi na gredicu na razdaljini od 30 x 30 centimetara.

Budući da se radič presađuje ljeti, u tom se razdoblju treba pobrinuti za redovito zalijevanje da bi dobili čim veću lisnu rozetu. Glavice se počnu oblikovati ujesen kad već pomalo postaje hladnije, a brati ih možemo početi u drugoj polovici listopada. Prije hladnoća i mraza biljke najlakše zaštitimo koprenom, slamom ili kukuruzovinom.

Radič za pospješivanje sijemo već u lipnju

Glavna prednost pospješivanja radiča je u tome da ima nježnije listove, a osim toga je i manje gorak u odnosu na radič koji je uzgajan na otvorenom. U svijetu je za pospješivanje najpoznatija sorta 'Witloof', ali se kod nas još nije udomaćila pa koristimo glavate sorte koje smo ranije naveli.

Najprimjereniji mjesec za sjetvu je lipanj. Sjeme umiješamo u tlo na istu dubinu kao kod lisnatog radiča, ali redovi moraju međusobno biti udaljeni oko pola metra. Usjev redovito zalijevamo barem onoliko vremena dok ne nikne. Kasnije zalijevanje ograničimo da bi izbjegli truljenje listova. Nakon četrnaest dana biljčice rijedimo tako da među njima u redu bude barem 15 centimetara razmaka jer će samo tako korijenje imati dovoljno mjesta za razvoj. Kad se pojavi prvi korov, radič okopamo. Kasnije, kad se razviju veliki i široki listovi, koji prekriju tlo i zaguše korov, bit ćemo pošteđeni okopavanja.

Nakon prvog mraza, kad se listovi radiča objese i počnu žutjeti, iskopamo čitave biljke i pazimo da ne oštetimo korijenje. Zatim biljke na kraće vrijeme neorezane složimo na kup na rubu gredice tako da je lišće okrenuto prema vani. Tako će lišće uvenuti, a korijenje će iz njega upiti još malo pričuvnih tvari.

Nakon nekoliko dana „odmora“ izaberemo samo dobro razvijeno korijenje, debelo od tri do šest centimetara, a svo oštećeno i previše razgranato korijenje bacimo. Nakon tako napravljene „selekcije“ potrgamo ili porežemo lišće na približno dva centimetra nad korijenskim vratom i pri tom pazimo da ne oštetimo mladi vrh iz kojeg će rasti jer bi u tom slučaju sav naš kasniji trud bio uzaludan.

Korijenje stavimo u lonac za cvijeće ili kutiju, a prazan prostor pažljivo zapunimo vlažnom zemljom ili tresetom, a vrhove korijenja pustimo nepokrivene. Tako zbrinuto korijenje premjestimo u taman prostor, za što su najprimjereniji podrum ili prostor s policama gdje temperatura neće pasti ispod 8^oC. Crvene sorte zbog intenzivnijeg bojenja pospješujemo na nižim temperaturama u odnosu na šarene i zelene sorte. Ako je moguće, temperaturu tijekom pospješivanja postepeno podižemo.

Preporučene temperature za pospješivanje:
	crvene sorte	zelene (šarene) sorte
prvih deset dana	8-10 ^oC	10-12 ^oC
od 10. do 20. dana	10-12 ^oC	12-15 ^oC
do kraja pospješivanje	12-15 ^oC	15-18 ^oC

Ako budemo održavali primjerenu temperaturu, urod ćemo dobiti već nakon približno mjesec dana. Glavice režemo kad su visoke barem 10 centimetara. Ako je korijenje dovoljno snažno, kasnije će potjerati i manje izdanke koje možemo pobirati dok se korijenje ne iscrpi.

Učinci radiča

snižava količinu kolesterola i masnoće u krvi
snižava previsok krvni tlak
ublažava tegobe uzrokovane arteriosklerozom i bolestima srca
pomaže kod mršavljenja
crijeva čisti od otrova (u tankom crijevu veže katione teških metala poput kadmija, olova i žive)
uravnotežuje količinu vode u tijelu
potiče rad jetre i žuči
jača vidni živac
sprječava osteoporozu

Domaći lijek za poboljšanje vida

Radič je u prvom redu dragocjen izvor vlakana, a istovremeno je, zajedno s crvenom mrkvom i celerom, pravo bogatstvo provitamina A, koji je važan za vid. Od tih triju vrsta povrća možemo si pripremiti sok od povrća. Ako svakodnevno pijemo pola litre tog soka, kroz nekoliko će nam se mjeseci vid značajno popraviti.

Milica Sekulić, agronom - stručni savjetnik Unichem Agro

Natrag na popis