Kako bi ljeti vrste povrća, koje smo pognojili, lijepo, brzo i dobro napredovale, možemo im pomoći odgovarajućim tehnološkim mjerama. To svakako uključuje korištenje sredstava za pospješivanje rasta i gnojiva. Preporučujemo da sadnice uzgojite u supstratu Bio Plantella Start, a zatim ih u odgovarajuće vrijeme, u kasno proljeće, presadite na stalno mjesto kako bi brže rasle i bile plodnije.

Pretpostavka je da smo u tlu već osnovnom gnojidbom povrću pružili odgovarajuću količinu hranjivih tvari gnojivom Bio Plantella Nutrivit Univerzal ili s pomoću organskoga gnojiva Plantella Organik. Nakon presađivanja na stalno mjesto, sadnice odmah zalijemo preparatom Bio Plantella Vita koji će omogućiti prehranjivanje sadnica i, kao prirodni vitaminski kompleks, povećati otpornost na vanjske stresne uvjete (npr. vrućinu). 

Ne zaboravite na redovitu, jednakomjernu i biljci primjerenu opskrbu vodom preko sustava za navodnjavanje. Ljeti, u noćnim satima, poprskamo biljke vodom ili vlažnom spužvicom prijeđemo po listovima. Naravno da će za uspjeh prinosa brzo rastućih vrsta povrća tlo biti potrebno prekriti prirodnim ili umjetnim malčom te se pobrinuti da biljke imaju dovoljno sjene (npr. staviti mrežu).

Koraba dolazi iz biljne porodice krstašica i svakako je jedna od zanimljivijih, brzo rastućih vrsta biljaka pa stoga preporučujemo njezin uzgoj. Sjeme brzo klija pa treba požuriti i iskoristiti proljetno razdoblje za uzgoj sadnica korabe koju prerađujemo ljeti. Sadimo u redu, razmak između sadnica trebao bi biti od 15 do 25 cm, sadnja na većem razmaku dat će veću i deblju korabu i obrnuto.

Sadnice korabe možemo saditi i s drugim kulturama, npr. između različitih sorti salata te tako iskoristiti prostor. Izravna sjetva korabe na gredice u ljetno doba nije toliko uspješna i ne preporučuje se.

Rotkvice, sočnog, crvenoljubičasto obojenog i podebljanog »korijena«, koje nam u ljetnim mjesecima pružaju svježinu svojim gorkim okusom, iznimno su brzo rastući kasni ljetni urod. 

Jeste li znali da je rotkvica značajan predstavnik biljaka kratkog dana kojima dugi i vrući ljetni dani nimalo ne pogoduju? Zato ih prerađujemo ljeti, kada je dan opet kraći – krajem srpnja i kolovoza. 

Ljeti je salata nezamjenjiva na svakom stolu. Mladi vanjski listovi, u gustim redovima ili poprijeko posijane salate, a nakon toga nastavljaju rasti novi unutar glavice. Listove možemo rezati po redu ili izrezivati najprije veće, a kasnije beremo salatu kada rozeta postigne željenu veličinu, sa što većim brojem listova, koji čvrsto priliježu jedan uz drugog u sredini rozete. Ljeti preporučujemo korištenje sorte primjerene vrućim ljetnim danima koja neće brzo otići u cvijet (sorta Pariška).

Pospremiti možemo i mladi luk.

Polazište je prethodno uzgojena sadnica u kontejneru ili većem loncu gdje poprečno posijemo više sjemenja koje kasnije kod presađivanja raste u busen. Najbolje je koristiti sortu bijelog luka, npr. srebrnjak ili neke druge sorte poput luka sa žutom ili crvenom ljuskom. Kod mladog luka možemo koristiti i malene lučice ljutike koje se formiraju u okruženju glavnog struka, a koje je ionako preporučljivo iščupati kako bi druge lučice u istom buketu odebljale te koje krajem leta pripremamo za zimu.