Zašto vrt

U današnje vrijeme izvor hrane je često upitan, sve češće posežemo za domaćim povrćem. Sve dragocjenije je u vlastitom vrtu uzgojeno povrće, osmišljeno prema vlastitom planu, posađeno vlastitim rukama koje raste i razvija se pred našim budnim očima. Povrće iz domaćeg samoopskrbnog vrta znači i znatno rasterećenje obiteljskog proračuna te ugodno opuštanje i kretanje na svježem zraku.

Zdravlje na prvom mjestu

Samo pažljivim odabirom namirnica koje konzumiramo svaki dan, možemo postići odgovarajuće uvjete za zdravi način života. Sigurno je besprijekorno samo povrće koje uzgojimo sami. Ono je čak i prava suprotnost industrijski uzgojenom povrću, koje na račun boljeg prinosa, ljepšeg izgleda i jednostavnijeg uzgoja često štetno za zdravlje.

Svježe domaće povrće, koje smo upravo ubrali iz vrta, ima i najviše vitamina, minerala i hranjivih tvari. Što je dulje vrijeme i proces, koje je potrebno od vrta do našeg tanjura, manje ima u njemu hranjivih i zdravih tvari. Naime, dokazano je da razina vitamina i minerala s dužim razdobljem skladištenja kod puno vrsta povrća opada. A budući da do polica prevali dug put, pitanje je što uopće još možemo naći u takvom povrću.

Kakva će biti naša prehrana, ovisi o nama samima. Napravimo si vrt, u kojem ćemo uzgajati povrće na što prirodniji način.

Vrtlarenje, veselje ili napor?

Vrlo je važno da veličinu samoopskrbnog vrta prilagodimo svojem vremenu i životnom stilu. Ako s veličinom budemo pretjerivali, umjesto opuštanja nakon posla u uredu uskoro će nam predstavljati ozbiljan teret, budući da je u vrtu posla od ožujka pa sve do studenog. Onima koji su u vrtlarenju još početnici, preporučuje se započeti s manjim vrtom. Sa stjecanjem iskustva mogu ga bilo kada povećati.

Preporučuje se započeti s manjim brojem vrtnih biljki, uz koje ćemo prikupljati iskustva te se naučiti nositi s vrtlarskim problemima. Unatoč dobrom nacrtu, uspjeh u vrtu ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su položaj vrta, kvaliteta zemlje, vrijeme posvećeno njezi vrtnih biljaka, korištenje sredstava te vremena.

Prilikom odabira vrtnih biljki, odlučujemo se za one koje nam prilikom uzgoja neće raditi previše problema. Možemo početi s osnovnim, kao što su tikvice, salata, rajčica, mrkva, rotkvica, niski grah, između kojih posadimo i neko bilje, kao što su čubar, bosiljak i peršin.

Je li ekološko samoopskrbno vrtlarenje samo trend ili predstavlja i učinkoviti način?

Ekološko samoopskrbno vrtlarenje je vrtlarenje u skladu s prirodom i njenim zakonima, pri čemu si posao možemo jako olakšati odabirom visokokvalitetnih sredstava. Biljke promatramo i djelujemo odmah kada se pojavi prva promjena na njima.

Unatoč mišljenju nekih da je ekološko vrtlarenje prije svega modni hir, mi Unichemovi stručnjaci smo na modelima vrtova dokazali da ekološko samoopskrbno vrtlarenje može biti i vrlo učinkovito. Na poligonu održivih vrtova su se osim našeg ekološkog vrta predstavili i biodinamički, permakulturni vrt i vrt klasičnog uzgoja. Kako u pogledu zdravlja biljaka kao ukusnog, bogatog i zdravog proizvoda, naš ekološki vrt potvrdio se kao najbolje rješenje. Na 60 m2 smo uzgojili dovoljno povrća za četveročlanu obitelj za 8 mjeseci. Ukupno je bilo preko 200 kg.

Prilikom osmišljavanja vrta, oslanjali smo se na najbolja znanja vrtlarske prakse, vrt smo planirali s obzirom na plodored i mješovite kulture i time osigurali dobar temelj. Za vrtlarske proizvode smo udružili i suvremena rješenjate smo za njegu i zaštitu biljaka koristili isprobana ekološka sredstva Plantella i Bio Plantella, od organskih gnojiva do ekoloških pripravaka na bazi poljske preslice i sojinog lecitina za jačanje biljaka i sprječavanje nastanka bolesti. Protiv štetnika smo se također borili samo s ekološkim insekticidima.

Osnova aplikacije napravi vrt

Na temelju iskustva i znanja, stečenog na Unichemovom modelnom ekološkom vrtu, dizajnirali smo aplikaciju ""napravi vrt"", kako bismo dobru praksu proširili na sve koji bi željeli uspješno uzgajati domaće povrće.

Aplikacija je dizajnirana tako da nas oprema s dobro osmišljenim planom sadnje, prilagođenim našim željama i prostoru, a dopunili smo ju i s ključnim podsjetnicima na najvažnije zadatke i opisima najčešćih štetnika te bolesti u vrtu, kako bi ih još lakše prepoznali i poduzeli pravodobne mjere.

Međutim, ako i za neke vrtlarske probleme niste pronašli rješenje, na raspolaganju smo putem obrasca u savjetima. Na svako pitanje koje je povezano sa samoopskrbnim vrtom ćemo rado odgovoriti u najkraćem mogućem roku.

Napravimo si vrt

Jedno od najčešćih pitanja na početku je koliko vrt mora biti velik. Za samoopskrbu svježim povrćem trebalo bi biti dovoljno oko 10 m2 po osobi. Ako želimo imati nešto povrća i za zimnicu, trebat će nam vrt 2x veće površine. Uspjeh vrta također će ovisiti o odgovarajućem položaju, kvaliteti tla, vremena koje smo mu posvetili te korištenju sredstava za njegu i zaštitu biljaka. O svemu tome ćemo redovito pisati u poglavlju vrtlarenje, kako bi najvažniji i prije svega praktični savjeti uvijek bili pri ruci.

Odabir i količina povrća u našem vrtu neka budu u prvom redu zasnovane na našem omiljenom jelovniku. Za zdravi vrt potrebno je uzeti u obzir i osnove za plodored i mješovite kulture. Iako nekima nije do svog povrća ili korisnih biljaka: začinskog i ljekovitog bilja ili cvijeća, preporučujemo da ih se u vrt uključi zato što značajno doprinose zdravlju obližnjih vrtnih biljaka, a doprinose i okusu. Uzimajući u obzir potrebe plodoreda, dobrih susjeda i mješovitih kultura, bit će manje problema s bolestima i štetnicima, a biljke će rasti bolje. Tako će naš vrt postati prava mala tvornica svježih i korisnih tvari, vitamina, minerala i antioksidansa koji će čistiti naše tijelo, štititi ga i pomagati pri obnavljanju stanica.